Polazno pitanje za ovaj kratki osvrt je „Hoće li u 2020. u Hrvatskoj biti više ili manje radnih mjesta u informatičkoj industriji i za koliko?“. Željeni i na prvi pogled očekivani odgovor bi bio naravno da će broj IT radnih mjesta rasti i to znatno. Pa u kojoj će industriji Hrvatska stvoriti radna mjesta ako ne u propulzivnoj infrastrukturnoj djelatnosti kao što je informatika? Ako smo već izgubili radna mjesta primjerice u nizu grana prerađivačke industrije i građevinarstvu, onda je upravo informatička industrija adut za kompenziranje pada zaposlenosti u ostalim gospodarskim sektorima.
Determinante kretanja u IT industriji su ekonomske prilike, odnosno konjuktura koja određuje potražnju i tehnološke promjene. Što se gospodarskih prilika tiče, u recesiji smo već šestu godinu zaredom i sljedećih par godina ne mogu se očekivati spektakularni pomaci. Dapače. Kad je tehnologija u pitanju, informatika je u fazi revolucionarnih i dalekosežnih promjena. Da tu opće poznatu činjenicu ne elaboriram upućujem na dokument Europske komisije „Unleashing the Potential of Cloud Computing in Europe“ ili u prijevodu „Oslobađanje potencijala računarstva u oblaku u Europi“, objavljenom 2012 godine.
I još dvije napomene. Ovdje ne govorim o učinku informatike na ukupno gospodarstvo. Prema spomenutom EU dokumentu kao posljedica primjene računarstva u oblaku očekuje se snižavanje troškova poslovanja ukupne europske privrede od 10-20 posto i posljedično povećanje učinkovitosti gospodarstva, a time pozitivan doprinos rastu i zapošljavanju. Govorimo o broju radnih mjesta u IT industrije Hrvaske. Drugo, kad gledamo budućnost pretpostavljamo da u IT industriji, baš kao i do sada neće biti svjesne intervencije, stvaranja poticajnog okružja ekonomskom politikom. Dakle, spontanitet kao i do sada.
Da bih došao do procjene broja radnih mjesta u informatičkoj industrije u 2020. napravio sam jednu malu intelektualnu vježbu. Pošao sam od zadnjih sređenih podataka o strukturi IT industrije iz „Analize hrvatske ICT industrije 1999-2009“ koju sam u okviru IDC Adriatics-a radio za HUP, HGK i Državni ured za eHrvatsku 2010. godine. Podsjetimo se, te se godine hrvatska IT industrija sastojala od 1.853 poduzeća, koja su zapošljavala 15.114 radnika. U Analizi je IT industrija, koja je izrazito heterogena skupina tvrtki (IT poduzeća se po nizu kriterija razlikuju), podijeljena na četiri kategorije i to: IT uslužna poduzeća, domaće IT tvrtke koje proizvode pakiran softver ili gotove softverske aplikacije, proizvođače hardvera te trgovce IT opremom i pakiranim softverom. Te četiri kategorije poduzeća segmentirane su dalje na 23 podkategorije. Zatim sam na osnovi, (doduše nepotpunih podataka) procijenio zaposlenost u 2014. godini s time sam za 2014. dodao dvije nove podkategorije: cloud providere i start-up kompanije koje se pretežno bave izradom mobilnih aplikacija, a koje 2009. jedva da su postojale. Tako sam dobio broj zaposlenih u IT industriji za ovu godinu. Rezultat, broj zaposlenih bio je za koji postotak manji nego li 2009 godine. I sad da bi došao do broja IT radnika u 2020. za svaku od 25 podkategorija procijenio učinak distruptivnih tehnoloških promjena na broj radnika koji u njim rade. Što sam dobio? Broj radnih mjesta u hrvatskoj IT industriji za šest godina iznosit će oko 12.800, odnosno bit će za oko 14 posto manji nego li u 2014. Moram priznati i mene je ovakav rezultat iznenadio. U propulzivnoj strateškoj industriji izgubit ćemo radna mjesta. Naravno ako ništa ne poduzmemo u vezi toga. O izlazima, odnosno strategiji razvitka IT industrije drugom prilikom.Ovaj je osvrt pisan bez ikakvih pretenzija za znanstvenom relevantnošću, subjektivan je i rađen na brzinu. Pripremio sam ga (osim da utažim svoju znatiželju) da posluži kao okidač za diskusiju te da naglasim urgentnu potrebu da se ovome posveti puna pažnja. Pod time mislim analizu, strategiju, industrijsku politiku, jednom riječju svjesnu akciju da se stvari usmjere u poželjnom pravcu. Jednostavno, ne smijemo si dopustiti luksuz da u IT industriji izgubimo radna mjesta kao što se to već dogodilo s telekom industrijom.
Komu se obraćam? Pa svim dionicima vezanim uz IT sektor; Ministarstvu gospodarstva, strukovnim organizacijama (HUP, HGK, CISex, HIZ), Uredu za eHrvatsku, akademskoj zajednici i svom informatičkom pučanstvu. Rado ću predočiti svoje procjene. I bit će mi drago ako me se argumentima uvjeri da sam bio u krivu.